Poduzeďż˝a su u stvarnosti locirana u zajednici koja se na prvi pogled ďż˝ini eksternom i s njom su u stalnom odnosu na lokalnoj i na globalnoj razini preuzimajuďż˝i ulogu "korporativnih ďż˝vorišta" unutar šireg društvenog sustava. Peter Drucker je zbog toga društvenu zajednicu bilo koje razvijene zemlje nazvao društvom organizacija u kojem se gotovo svaki zadatak obavlja putem neke vrste organizacija, bilo da su one u privatnom ili javnom vlasništvu. Navedeno implicira meďż˝uovisnost organizacija i društva koja se u menadďż˝erskim i poslovnim modelima, posebice u SAD-u, uglavnom ignorira. Briga za društvenu zajednicu u Europi je donekle izraďż˝enija. No ďż˝ak i tamo je društveni kapital tek od nedavno dobio ulogu kljuďż˝nog ďż˝imbenika organizacijske uspješnosti i skinuo sa sebe peďż˝at "smetala" poslovanja.

Organizacije s jedne strane tvore skelet zajednice, a s druge ovise o širem društvenom sustavu koji im osigurava djelatnike i potrošaďż˝e. Primjer navedene meďż˝uovisnosti uoďż˝ljiv je u posljednje vrijeme u kompanijama Silicon Valley-a gdje se pojavila zabrinutost da ďż˝e loša kvaliteta obrazovnog sustava znaďż˝ajno utjecati na njihovo poslovanje. Pored primarnog problema osiguravanja kvalitetnih umnih radnika, kompanije se susreďż˝u i s problemom migracije stanovništva koje napušta dolinu u ďż˝elji da djeci i mladima osiguraju kvalitetnije obrazovanje. Opisano podrďż˝ava tvrdnju da su širi društveni sustav i svakodnevna poslovna praksa povezani.

Probleme okoliša, gledano na tradicionalan naďż˝in i sa makro-razine, sve do nedavno nismo povezivali s poslovnom svakodnevnicom ďż˝ime smo stvarali još jedno nerealno "slijepo polje" u našim poslovnim modelima. Da li je moguďż˝e da farmaceutske kompanije ne budu zainteresirane za biološku raznolikost? Da li je moguďż˝e razvijati poslovanje u uvjetima niske kvalitete ďż˝ivota veďż˝ine svjetskog stanovništva koje se svakodnevno bori za hranu i preďż˝ivljavanje?

Komentar

Matija Kolariďż˝

Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgra�eni su najve�i i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno br�i od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v

pročitaj...