Model "mreže" organizaciju vidi kao višestruko i međusobno podudarnu mrežu znanja, tj. "mrežu konverzacije". Unapređenje učinka stoga traži od organizacije da pozornost usmjeri ne samo na aktivnosti unutar mreže, već i na interakcije između pojedinih mreža. Takav pristup možemo pronaći u radovima autora koji se bave "clusterima" i u radovima autora koji se bave vezama unutar šire industrijske mreže. (Michael Porter)

Osnovna pretpostavka na kojoj se model temelji je slijedeća: ideje, događaji i domena ekspertize postaju vidljivi, zanimljivi i razvijaju se unutar pojedine mreže upravo radi mrežnih interakcija i društvenih srodnosti koji zatim stvaraju određena stajališta, interpretacije ili obrasce razumijevanja.

Prihvaćanjem "mrežnog modela stvaranja vrijednosti" možemo započeti sa preispitivanjem definicije pojma "vrijednost" koju sada možemo definirati kao:

...materijalnu ili nematerijalnu kvalitetu, dobro, znanje, korisnost ili uslugu koja je poželjna ili korisna primatelju tako da je za nju spreman platiti fer cijenu ili razmijeniti neku drugu vrijednost.

Svaka od navedenih vrsta vrijednosti može zamijeniti novac u ulozi sredstva razmjene vrijednosti. Drugim riječima, znanje možemo razmjenjivati direktno za znanje, materijalna dobra, usluge ili pak novac. Jednako tako, znanje možemo razmjenjivati za nematerijalnu vrijednost kao što je to npr. lojalnost kupaca. Takvu je strategiju primijenila kompanija Sun Microsystems poklanjanjem Java programa korisnicima s ciljem izgradnje mreže lojalnih korisnika tehnologija temeljenih na poklonjenom Java programu.

Komentar

Matija Kolarić

Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgrađeni su najveći i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno brži od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v

pročitaj...