Danas se predstavlja kao osnivač Instituta BRINT, specijaliziranog za istraživanje i savjetništvo, čiji su klijenti neke od najvećih svjetskih kompanija i vlada, pa i UN. Krajem 1990-ih BRINT je savjetnik američke vladine agencije FedsBest, kao i nizozemske vlade u projektu digitalizacije nacije. Istovremeno, BRINT razvija šire zajednice znanja portalima BizTech Network, WWW Virtual library on Knowledge Management i Knowledge Management Think Tank.

Početkom 90-ih počinje mu formalna znanstvena karijera pozvanom doktorskom stipendijom od strane Sveučilišta Pittsburgh. Njegova istraživanja vezana uz teme IT-a, inovacija i organizacijskog učenja ovdje dobivaju formalne teorijske okvire; kreće u potragu za novom paradigmom informacijskih sustava koja će, kako sam tvrdi, biti otpornija na neuspjehe koji se događaju uslijed povećanja kompleksnosti i nesigurnosti u poslovanju.

Dragocjeno iskustvo, kako u procesnoj proizvodnji, tako i u konzaltingu, razvoju softwarea i organizacijskim projektima, čini svoje - Malhotra hrabro pokušava definirati logičnu vezu između poslovne prakse i teorija o managementu, posebno vezano uz ljudski faktor, procese i tehnologije. Tako dolazi do nove perspektive koja u središte pozornosti stavlja upravo znanje kao najvažniji proizvod, proces i izvor, čime se odvaja od teoretičara čiji sustavi polaze o podatka ili informacije u formiranju modela.

Naravno da Malholtra nije jedini teoretičar koji u centar postavlja znanje: Davenport i Prusak (2000.) tvrde da je "znanje promjenjiva mješavina strukturiranih iskustava, kontekstualnih informacija i shvaćanja temeljenih na iskustvu, koja daju model za vrednovanje i uvrštavanje novih iskustava i informacija. Znanje potječe i primjenjivo je jedino u glavama ljudi. U organizacijama je često sadržano ne samo u dokumentima ili u bazi podataka već i u rutini, u procesima, u predmetima i pravilima". Kod istraživanja fenomena znanja možemo proučiti i širu Castellsovu teoriju koja kaže da neko društvo nije informacijsko zato što odgovara takvom modelu društvene strukture već "...i zato što svoj proizvodni sustav organizira prema načelu povećanja produktivnosti zasnovanog na znanju (u smislu razvoja i širenja informacijskih tehnologija) i ispunjavanju preduvjeta za upotrebu tog znanja (ljudski resursi i komunikacijska infrastruktura)" (Castells, 2000. g., str. 235). Završimo Castellsovu misao: u novome, informacijskom modelu razvoja, povećanje produktivnosti proizlazi iz tehnologije stvaranja znanja, obrade informacija i komunikacije simbola. Znanje i informacija ključni su elementi u svim modelima razvoja jer se svaki proizvodni proces uvijek temelji na određenoj razini znanja i obrade informacija. No, ono što u informacijskom modelu razvoja posebno jeste "djelovanje znanja na znanje" kao glavni izvor unapređenja produktivnosti. Obrada informacija se usmjerava se na unapređenje tehnologije obrade informacija sa svrhom povećanja produktivnosti.

Intervju: dr. Yogesh Malhotra

Alistair Craven

Dr. Malholtra, stručnjaci često ukazuju na konfuziju kada se spominje koncepcija "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management - KM) i njezina primjena u praksi. Kako biste Vi definirali pojam "upravljanje znanjem"? Upravljanje znanjem (KM) u prvom se redu odnosi na pragmatičnu i inteligentnu aplikaciju bilo koje koncepcije ili definicije upravljanja znanjem. Prave prilike i

pročitaj...