Ovo saďż˝eto tumaďż˝enje dobro opisuje razlike izmeďż˝u korištenja i stvaranja znanja. "Korištenje znanja" usmjereno je na dobivanje vrijednosti i moďż˝e se opisati metaforom "znati ono što znaš i profitirati iz tog znanja". Suprotno tome, "stvaranje znanja" je usmjereno na kreativno razaranje i stvaranje novog i moďż˝e se opisati metaforom "uďż˝initi nekorisnim ono što znaš prije nego li to uďż˝ini netko drugi". Razliďż˝ite aspekte KM koncepcije uvijek pojašnjavam u kontekstu "kruto-labavih" sustava i procesa, gdje su kruti oni sustavi i procesi koji su usmjereni na efikasnost i pravila, a labavi su usmjereni na fleksibilnost koja zatim ovisi o osobnom stvaranju smisla i subjektivnim tumaďż˝enjima.

Charles Lucier, menadďż˝er znanja u svjetski poznatoj savjetniďż˝koj kompaniji Booz-Allen and Hamilton tvrdi da ďż˝ak 84% KM programa propada. Što mislite o njegovoj tvrdnji i što kompanije mogu uďż˝initi kako bi poveďż˝ale uspješnost provedbe?

Zapa�anje Charlesa Luciera odra�ava dva problema:
1. upravljanje znanjem sve više susreďż˝emo u kontekstu primjene poslovno-tehnoloških rješenja,
2. uoďż˝ava se potreba za razgovorom (kao što je ovaj) kako bi se poveďż˝ala uspješnost provedbe KM programa i KM sustava.

KM programi bazirani na mehanicistiďż˝kom naďż˝inu razmišljanja i komandno-kontrolnoj logici upravljanja ne uspijevaju stvoriti predanost korisnika koja je potrebna za proaktivnu primjenu, kreiranje i obnavljanje znanja. Zadatak kreiranja, širenja i dijeljenja znanja obiďż˝no se dodjeljuje pojedincu ili odjelu unutar organizacije što predstavlja pogrešan pristup. Nadalje, KM programi ďż˝esto propadaju zbog nejasnih ciljeva koji bi uďż˝esnicima u programu trebali pojasniti oďż˝ekivane uďż˝inke i vrijednosne propozicije kako na kolektivnoj tako i na pojedinaďż˝noj razini. Neuspjesi su takoďż˝er uzrokovani pomanjkanjem osnovnog motivatora, vrijednosnih propozicija koje se odnose na pitanje "zašto? " te zbog iskljuďż˝enosti pojedinaca ili grupe iz oďż˝ekivanja koja se odnose na konaďż˝ne uďż˝inke i vrijednosne propozicije.

Komentar

Tajana Leskovar

Proďż˝itavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obiďż˝ni smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je ďż˝itao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...