Uvođenje novih tehnologija uvijek će biti neuspješno ako ljudi, koji bi ih trebali koristiti, ne razumiju korisnost ili ako nisu dovoljno motivirani i obrazovani za korištenje. U konačnici, prema Schnederu, ljudsko je dostojanstvo mnogo važnija odrednica produktivnosti nego li je to visoka tehnologija. Tehnologija omogućuje brzo i jeftino memoriranje, obradu i širenje sve većeg broja podataka te je zbog toga značajan izvor unapređenja produktivnosti.

Premda je poboljšanje kvalitete informacijske infrastrukture odlučujuće za kvalitetno participiranje u informacijskom društvu, kvaliteta ljudskih resursa i dalje je glavni čimbenik u raspodjeli znanja. Dokazi o tome su brojni. Thurow, recimo, Billa Gatesa definira kao simbol uspjeha svojega vremena, ali ne zbog njegova golema osobnog bogatstva ili zbog snage njegove tvrtke, već zato što je uspio uspostaviti kontrolu nad procesima znanja. On je prvi čovjek u povijesti koji se obogatio kladeći se u znanje umjesto u prirodne resurse. Thurow vjeruje da će u ovoj trećoj industrijskoj revoluciji upravljanje znanjem postati pravom razlikom između bankrota i uspjeha. Stoga se uočava potreba za Chief Knowledge Officerom (CKO).

Malhotra kritizira današnja istraživanja u području menadžmenta, koja su se prestala oslanjati na, recimo, psihologiju, pa model determinističke kontrole u pozadini uvođenja procesa upravljanja znanjem, posebice unutar velikih sustava, vrlo često rezultira neuspjehom. Izazov se, kaže Malhotra, sastoji u pokušaju kontrole nečega što je nekontrolabilno. Menadžeri sve više koriste kontrolu iako je ona ekonomski neodrživa i dokazano štetna za opstojnost sve većeg broja "nekontrolabilnih" sustava. Čini se da je upravo nastojanja kontrole nečega što je nekontrolabilno, kaže Malhotra, glavni uzrok neuspješnosti velikih sustava i da nas upućuje na zaključak da se menadžment ne bi trebao poistovjećivati s kontrolom.

Kad već raspravljamo o menadžmentu, valja spomenuti da kvaliteta i kulturna razina leadershipa nisu dovoljni ako leader nema duboki motiv ili dugoročnu vjernost u odnosu prema poduzeću. Naime, oživjeti sustav knowledge managementa i dovesti ga do optimalnog režima je teška zadaća, skupa u smislu vremena i ulaganja; stoga zahtijeva potpuni angažman. Takav menadžer mora biti i spretan psiholog, naoružan strpljenjem i upornošću, ponekad i lukav . Obzirom da procesi povezani sa znanjem ovise o slobodnom izabranom ponašanju, naglasak bi trebalo staviti na kulturalne norme i vrijednosti, radije nego li na prisilno uvođenje i provođenje pravila. Takav dobrovoljni pristup pozitivno utječe na fleksibilnost i prilagodljivost. Organizacijska klima naprosto treba biti zrela i povoljna za uvođenje strategije upravljanja znanjem.

Intervju: dr. Yogesh Malhotra

Alistair Craven

Dr. Malholtra, stručnjaci često ukazuju na konfuziju kada se spominje koncepcija "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management - KM) i njezina primjena u praksi. Kako biste Vi definirali pojam "upravljanje znanjem"? Upravljanje znanjem (KM) u prvom se redu odnosi na pragmatičnu i inteligentnu aplikaciju bilo koje koncepcije ili definicije upravljanja znanjem. Prave prilike i

pročitaj...