Prije pokretanja procesa upravljanja znanjem, Yogesh Malhotra savjetuje dobro proučavanje koncepcije upravljanja znanjem i njezine uloge u upravljanju sustavima i procesima kako bi se postiglo šire razumijevanje koje će omogućiti razvoj novog modela odlučivanja i anticipiranja kompleksnih promjena poslovnog okruženja. Neki stručnjaci, tvrdi, opisani proces nazivaju "brzinom inoviranja". Dodajmo ovdje još jednom da profinjena inovacija zahtijeva vrlo različitu strukturnu konfiguraciju, koja je sposobna ujediniti eksperte iz različitih disciplina u jedan ad hoc tim koji dobro funkcionira (Mintzberg 1982, u: Bahtijarević-Šiber et al., 1991: 75).

U mnogim slučajevima poduzeća pokušavaju prikupiti i djelatnicima staviti na raspolaganje best practices koja poduzeću mogu poslužiti kao polazna točka za hvatanje ukoštac s problemima sličnima onima već riješenima. Rješavanje novog problema koji je sličan nekom već riješenom moguće je proučavanjem već korištenog pristupa, što dovodi do smanjenja troškova i ušteda u vremenu. Osim toga, analiza uspješnih best practices primijenjenih i u drugim organizacijskim jedinicama omogućava korisnicima ponavljanje u novim kontekstima ili polazište prema novim inicijativama.

Prije zaključka, treba spomenuti dva važna momenta u kreiranju Malhotrine paradigme - jedno jest pristup dijalektici stvaranja i korištenja znanja i, na kraju, egzistencijalističko pitanje zašto?

Do sada smo razložili dva segmenta tripartitne podjele, ljude i tehnologiju, a procesi su djelomično ostali nedirnuti. Korištenje znanja, tvrdi Malhotra, odnosi se na postizanje i dostizanje očekivanih učinaka i anticipiranih vrijednosti iz postojeće infrastrukture, procesa i aktivnosti koje se odnose na znanje. Uz zadane varijable, vrijeme i kontekst, osjetljiva priroda takvih učinaka kontinuirano je ugrožena konkurentskim pritiscima, potrošačkim trendovima i drugim promjenljivim varijablama iz okoline pa se "korištenje znanja" mora unaprijed definirati. Za razliku od "korištenja znanja", "stvaranje znanja" se više odnosi na kreiranje novih vrijednosnih propozicija i sredstava za dostizanje očekivanih učinaka. Aspekt "stvaranja znanja" odnosi se stoga na inoviranje poslovnih modela, poslovnih procesa ili pak na repozicioniranje novih proizvoda ili usluga.

Aspekt stvaranja znanja povezan je sa terminom efektivnost - koju možemo definirati kao "činiti prave stvari" i obično se odnosi na organske poslovne modele koji naglašavaju ljudski čimbenik.

Intervju: dr. Yogesh Malhotra

Alistair Craven

Dr. Malholtra, stručnjaci često ukazuju na konfuziju kada se spominje koncepcija "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management - KM) i njezina primjena u praksi. Kako biste Vi definirali pojam "upravljanje znanjem"? Upravljanje znanjem (KM) u prvom se redu odnosi na pragmatičnu i inteligentnu aplikaciju bilo koje koncepcije ili definicije upravljanja znanjem. Prave prilike i

pročitaj...