Poticaj za promjenom može doći iz okoline ili poduzeća. No, promjena se može dogoditi samo onda ako bude prihvaćena na razini "duše poduzeća", top menadžmenta i svakog zaposlenika u okvirima svakodnevnih poslova te u načinu na koji oni percipiraju svoju ulogu u kontekstu cjelokupnog poslovanja poduzeća.

Tek kada se promjena dogodi u individui, ona se može širiti i na timove, grupe i cjelokupno poduzeće.

Načini prihvaćanja promjena i učenja su različiti, a članak "Učenje na pogreškama" nudi jednu od metoda koje se mogu primijeniti u poduzeću. Vojska je oduvijek bila izvor ideja o strategiji pa zašto da ne bude i izvor učenja o promjenama i uvođenja promjena? Sugerirana metoda za poboljšanje učenja predstavlja gotovo laboratorijski pristup učenju, u izdvojenom okruženju gdje se dolazi do kritičnih trenutaka spoznaje, te se naučeno pokuša ponovno aplicirati u "realnom" okruženju.

U svijetu menadžmenta nisu dozvoljeni pokusi i generalne probe. No, zar tako nije i u vojsci, zar tamo također nema pokuse i generalnih proba? Ideja koju autorica predlaže vrlo je dobra i privlačna. Pa ipak, može li se tako jednostavno primijeniti?

Ključni trenutak u procesu učenja, analize učinjenog i napravljenih pogrešaka, trenutak je u kojem se zaboravljaju stari običaji, navike i percepcija i prihvaćaju novi. Ako se novi običaji, navike i percepcija oslanjaju na postojeće tada dolazi do gomilanja, taloženja i postupnog odbacivanja novina jer se one ne poklapaju sa starom i stabilnom mrežom znanja i sposobnosti.

Osim toga, iako dijelovi teksta koji opisuju "...atmosferu sigurnog okruženja u kojoj se otvoreno diskutira i iznose refleksije" veoma mnogo govore, nerijetko se preko njih prolazi vrlo brzo, jer se navodno podrazumijevaju. Stvoriti, a nakon toga i održati atmosferu u kojoj se potiče, razvija i podržava diskusija i refleksija negira postojanje nametnutih autoriteta, prisilnih odluka, unaprijed utvrđenih ciljeva, standardnog oblika motivacije i nagrađivanja, a sve navedeno duboko je ukorijenjeno u porama hrvatskih poduzeća. Odluči li se neko poduzeće na uvođenje metode "Učenje na pogreškama" bez uvođenja popratnih promjena, tada ne može očekivati nikakve pozitivne efekte, već dapače, kontraefekte koji će postojeću situaciju dodatno pogoršati.

Učenje na pogreškama

Marilyn Darling

U tekstu možete saznati na koji je način metoda učenja iz pogrešaka koja se koristi za uvježbavanje postrojbi vojske unaprijedila funkcioniranje poslovne organizacije... U godini 2004. poduzeće za proizvodnju električne energije iz Detroita DT Energy došlo je na loš glas zbog nekvalitetne i spore usluge. Nakon kvara na postrojenju ili vodovima trebalo im je čak 230 minuta za v

pročitaj...